Budite odgovorni logo

podijelite na društvenim mrežama

Tko je Dijana Markoja?

Najteže je opisati samu sebe, pa zato samo faktografski –  rođena i odrasla u Bjelovaru, gdje sam završila i dio svojega školovanja, potom preselila na studij u Zagreb koji sam kraju privela 1992.godine. Kako vjerujem da se kontinuirano moramo educirati, tako sam i nakon završenog studija nastavila sa stručnom edukacijom – magistrirala sam na Ekonomskom fakultetu, završila poslovnu školu IEDC Bled, pohađala Greenhill College u Londonu. Moj radni vijek započeo je u Bjelovarskoj banci, u bankarskom sektoru provela sam više od 15 godina, a 2014. godine pridružujem se Udruzi mirovinskih fondova, gdje radim i danas.

S obzirom na temu razgovora, rekla bih da sam prve poduke o financijskoj pismenosti, kao i mnogi, dobila od svojih roditelja, a vezano uz mjesečni džeparac, koliko imaš, toliko i trošiš 🙂  Takav pristup za mladoga čovjeka iznimno je važan jer na neki način usmjerava i naše ponašanje kroz vrijeme odrastanja, širenja financijskih mogućnosti i potiče odgovorno ponašanje prema vlastitim financijama. Raditi u financijskom sektoru za mene je bio veliki izazov, sve naučeno školovanjem trebalo je i primijeniti u praksi, a to baš i nije bilo jednostavno. Stoga sam rano shvatila kako je kontinuirana edukacija nužna te koristim i dan danas svaku priliku da svoja znanja upotpunim novim spoznajama jer, nikada to nemojte smetnuti s uma, financije, kao i drugi važni dijelovi života, napreduju koracima od sedam milja.

 

 

Što je financijska pismenost?

Danas se sve više govori i piše o financijskoj pismenosti, niz je i njezinih definicija, no ja bih izdvojila onu, kako to definira OECD:

„Financijska pismenost je znanje i razumijevanje financijskih pojmova i rizika, kao i vještine, motivacija i povjerenje u primjeni znanja i razumijevanja kako bi se donosile efikasne odluke u nizu financijskih situacija, kako bi se poboljšalo financijsko blagostanje pojedinaca i društva i omogućilo učešće u ekonomskom životu (OECD, 2014)”

Naravno, važnije od definicija jest kako ćemo ta znanja primijeniti i koristiti u svakodnevnom životu.

Za početak jedan primjer iz moje neposredne blizine, primjer moje bake Marije. Ona je bila  jednostavna, ali mudra žena, sjećanje mi ide u vrijeme kad sam joj, još kao mala djevojčica dolazila u posjet na selo. U ladici na noćnom ormariću (natkaslu) čuvala je dvije stvari – molitvenik i štednu knjižicu. Bio je to početak 70-tih – bez kompjutera i pametnih telefona, a za svaku financijsku aktivnost trebalo je ići u banku. Tada mi je, kao petogodišnjoj djevojčici, govorila „vidiš, ovo će sve jednoga dana biti tvoje“.  Mudrošću žene koja je osjetila životne mjene, pažljivo je upravljala svojim financijama. Pazila je da nikada ne bude dužna i da sve obveze podmiri na vrijeme.  Čini se jednostavno i logično, no kada vas životni trenutak osvijesti u vremenu ulaska u svijet rada, morate početi sami odlučivati o puno toga što će činiti vaš život, pa i o svojim financijama…

Skup znanja i informacija (u pravo vrijeme i na pravom mjestu) koji nam pomaže da jednostavnije/lakše donosimo odluke, i one financijske prirode, u svakodnevnom životu, pomoći će u tome. Bez ikakve sumnje!

Svjedoci smo da se društvo iznimno brzo mijenja i teško je odgovoriti na sve izazove koje nam donosi moderan način života. Financijski proizvodi  postaju ne nužno samo kompleksniji već i sve brojniji. I sada, kako donijeti pravu odluku, kako odrediti prioritete…

Najbolji su vlastiti primjeri, pa evo još jedan… Kada sam kretala u školu obično sam s mamom obavljala „shopping“ uoči početka školske godine. Koliko to nevjerojatno danas izgledalo, tada su „brand“ bile smeđe ili crne cipele, otprilike ovako je to izgledalo, ušla bih u trgovinu obuće s mamom i ona bi rekla: „ molim vas niske crne cipele za curicu od 7 godina“ 🙂

I nije to bilo samo s primjerom cipela , tako je bilo i u svim aspektima života. Danas je to, naravno, nezamislivo. Štedna knjižica moje bake  sada je štedni račun s nizom opcija, a kreditne kartice  poseban su izazov. Statistike kažu da prosječan Europljanin u novčaniku ima 3,1 karticu. Za razliku od Europe, u Kini, primjerice, kartice gotovo da više i ne postoje, plaća se putem pametnih telefona. I onda si postavljamo pitanje kako se uopće postaviti u okruženju konzumerističkog svijeta, kako znati što je i za koga najbolje…

E, tu, među inim, dolazi na red edukacija koja nam itekako pomaže u razumijevanju, kao i donošenju odluka koje se tiču privatnih financija. Financijska pismenost neminovnost je današnjega vremena i čvrsto vjerujem da će postati sastavni dio kurikuluma diljem svijeta.

Kada govorimo o financijskoj pismenosti  moramo uzeti u obzir i vremenski momentum u kojem se nalazimo. Životni vijek je dulji, demografske promjene u svim europskim zemljama radikalno mijenjaju stare paradigme. Stoga je iznimno važan segment financijske pismenosti i mirovinska  financijska pismenost, na čemu UMFO – Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava , kao i njezine članice, kontinuirano rade .

 

Koju dob smatrate „idealnom“ za početak učenja o financijskoj pismenosti?

Prije deset godina Svjetska banka upozorila je kako je financijska pismenost, uz zaštitu potrošača, jedan od važnih preduvjeta za osiguranje dugoročne stabilnosti financijskog sustava država. S takvim stajalištem lako se složiti. Građanin, u današnje vrijeme, osobnim financijskim odlukama itekako utječe na kretanja unutar puno šireg financijskog sustava. Važno je pomoći mu da nauči samostalno donositi ispravne odluke, već od najranije životne dobi. Ne griješimo kada kažemo da je financijska pismenost u današnjem okruženju jednako važna kao i svi drugi oblici pismenosti. Financijska pismenost u stoljeću golemog iskoraka AI (umjetne inteligencije) važna je kao i informatička pismenost, a bez nje je teško i zamisliti suvremeni život. Financijski educirani građani u prijelomnicama života lakše će donositi odluke, primjerice oko izbora fakulteta, podizanja prvog kredita, pokretanja vlastitoga posla, ali i odluke o početku mirovinske štednje. Ako me pitate za pozitivne pomake u financijskoj pismenosti, držim da postoje, no jesu li dovoljni… Za dobrobit pojedinca i društva u cjelini važno je kontinuirano raditi na financijskoj pismenosti, a iskustva nekih zemalja, Finska mi pada na pamet, potvrđuju da se najbolji rezultati  postižu ako se s financijskom edukacijom počne u najranijoj dobi, s edukacijom školskoga uzrasta.

Prema zadnjim istraživanjima razine financijske pismenosti u Hrvatskoj, koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), primjetan je blagi napredak u odnosu na 2015. godinu. Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59%), a u 2015. iznosila je 11,7 bodova (56%). Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj iznad prosjeka je u usporedbi sa zemljama (u kojima je provedeno istraživanje (12 bodova, odnosno 57%) – s 12,3 boda Hrvatska se približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti zemalja G20 iz 2017. (12,7 bodova, odnosno 60%). Unatoč činjenici da Hrvatska bilježi rast ukupne razine financijske pismenosti, mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina. Veću razinu pismenosti pokazali su ispitanici u gradovima, a financijska pismenost pozitivno je korelirana s razinom informatičke pismenosti. Muškarci su pokazali nešto višu razinu financijskog znanja od žena.

Kako radim u industriji koja brine za budućnost, za vrijeme kada više nećemo biti radno aktivni moram se osvrnuti i na istraživanja  koji govore o našem odnosu prema mirovini i mirovinskoj štednji.

Istraživanja ukazuju da kod nas još uvijek nije  razvijena svijest kako odgovornost za mirovinu ne leži samo na državi, već i na nama samima, posebice u  gospodarsko demografskom  okruženju u RH – niska stopa nataliteta, sve veći broj mlađih ljudi iseljava, niska stopa zaposlenosti, 1,2 zaposlenih radi za jednog umirovljenika… Sve to ukazuje da su drugi i treći mirovinski stup logično rješenje, tu čuvamo vlastita sredstva,  štedimo za dane koji nam slijede i posebno važna činjenica, za razliku od  prvoga stupa ušteđeno je nasljedno…

U projektima  financijske pismenosti koje sa svojim partnerima radi Udruga, naglasak je na mirovinskoj financijskoj pismenosti, što je i temelj našega  djelovanja. Želimo poticati osobnu brigu o mirovini i važnosti štednje, za dane kada više nećemo biti radno aktivni.  Većina naših projekta  usmjerena je prema građanima, no jedan manji, ali ne manje važan dio i prema poduzetnicima, isto tako želimo informirati široku javnost o prednostima  dobrovoljne mirovinske štednje.

 

Što je „must know“ u području financijske pismenosti?

Na ovo pitanje teško je dati jednoznačan odgovor, kvantificirati ga. Nema nekog univerzalnog značenja, svi mi imamo različite potrebe i različito se odnosimo prema novcu. Odluke o štednji i ulaganjima zahtjevan su posao i za profesionalce. Važno je razlikovati potrebe od želja. Istraživanja pokazuju da građani Hrvatske mnogo više od građana bogatijih zemalja iskazuju stav da se živi samo za danas. Uvijek je primamljivo trošiti, a štednja je odricanje od sadašnje potrošnje. Stoga prvi izazov koji pred sebe trebamo postaviti je odluka o početku štednje. Drugi korak je odluka o odabiru roka štednje. Štedjeti do iduće godine, za neki specifičan cilj ili za stare dane? Ne zaboravite: odgovorni ljudi rano u životu počinju štedjeti za mirovinu, bez obzira na visinu primanja. Treći korak je odluka kako štedjeti. U što uložiti: položiti novac u banku, uložiti u neki fond, dionice, životno osiguranje? Odluka nije nimalo jednostavna, savršenog odgovora nema, no bitne su dvije stvari: shvatiti da je štednja ulaznica za mirniju budućnost, te percipirati rizik .

Rekla bih da je ključno za početak  osvijestiti važnost  financijske pismenosti i njezine uloge u našim životima. Želimo poticati učenje te potrebu kontinuirane edukacije, u svim životnim fazama. Što više znamo, što smo informiraniji,  to ćemo biti spremniji suočiti se s izazovima.

Bez osnovnih financijskih znanja i odgovornog ponašanja teško ćemo se nositi s današnjim okruženjem  gdje je trošenje, za razliku  od štednje i ulaganja, na prvom mjestu.

 

Gdje mladi mogu saznati za vaše radionice/projekte te kome se mogu obratit za savjete u ovom području?

UMFO, kao i sve njegove članice (društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima) kontinuirano rade na unapređenju financijske pismenosti putem raznih projekata, posebice u suradnji sa znanstvenim institucijama. Više informacija o samim projektima i aktivnostima koje provodimo možete pronaći na našim mrežnim stranicama. Izdvojila bih nekoliko projekata:

  • Gospodin Fin – omnicahnnel kampanja financijske pismenosti – Gospodin Fin je , prvi virtualni financijski pomoćnik mirovinskih fondova, nastao je kako bi pomogao dati odgovore na kompleksna pitanja o financijskoj pismenosti. nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip i u suradnji s bihevioralnom stručnjakinjom sa ZŠEM-a dr.sc Andrijanom Mušurom.

Gospodin Fin s korisnicima komunicira na Viberu, dakle na kanalu i u formatima koji su dio naše uobičajene svakodnevne komunikacije. Dizajniran je uz pomoć bihevioralnih stručnjaka s ciljem da nas informira, educira te potakne na razmišljanje, vizualizaciju i akciju. Interaktivnost komunikacije omogućava da svi odmah dobiju personalizirane informacije u skladu s njihovom dobi, interesima i ciljevima.

‘Kreirali smo personalizirani sadržaj za Gospodina Fina imajući na umu važnost interakcije i prilagođavanja sadržaja korisniku, uz korištenje relevantnih i znanstveno dokazanih fenomena iz područje bihevioralne ekonomije, te kreirali poticajnu komunikaciju koja može utjecati na  promjenu ponašanja, potaknuti na akciju  umjesto da samo informiramo. (mirovinskifondovi.hr)

  • Raiffeisen Future Boost je zanimljiv i edukativan serijal o financijskoj pismenosti. Pokrenut još 2019. godine kao niz predavanja na fakultetima, no zbog pandemije uzrokovane Covid-19 seli se na digitalnu platformu. Ivan Šarić u svom talk show ugošćuje stručnjake, osobe iz realnog sektora, ali i iz svijeta medija te s njima na jednostavan i zanimljiv način pojašnjava kompleksan svijet financija. Na sljedećem linku možete pogledati spomenute emisije https://www.rmf.hr/raiffeisen-future-boost_2020/
  • AZ mirovinski fondovi medju brojnim projektima financijske pismenosti dizajnirao je projekt čiji je cilj angažirati studente na osmišljavanju video sadržaja kroz koji bi se predstavile ključne teme iz područja financijske pismenosti. Više informacija o samom projektu i sudjelovanju na poveznici: https://native.jutarnji.hr/financijska-pismenost  (napomena microsite bit će aktivan u prosincu)
  • „U  mirovinskom društvu PBZ CROATIA OSIGURANJE za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima kreirali su lik simpatične djevojke Nike koja se suočava s izazovima „financijskog života“ od studentskih dana do prvog zaposlenja. U serijalu „Nika istražuje“  , Nika  uči i doznaje sve o mirovinskom sustavu i štednji, mirovinskim fondovima, različitim pojmovima financijske pismenosti te kako upravljati imovinom i novcem u različitim  životnim situacijama.“Serijal infografika o financijskom opismenjavanju „Nika istražuje“ kao i puno drugih važnih informacija o  drugom mirovinskom stupu, ulaganjima, praćenju stanja na računu možete pronaći na  https://www.pbzco-fond.hr/info-zona/nika-istrazuje/

Za kraj bih još željela istaknuti da smo u Udruzi mirovinskih fondova svjesni važnosti financijske edukacije, iznimno ohrabreni velikim interesom učenika, studenata ali i široke javnosti te s posebnim entuzijazmom nastavljamo razvijati edukativne projekte. Duboko vjerujemo kako je financijska pismenost bitna sastavnica svakodnevnog života, a spomenuti projekti naš su mali doprinos.

 

Uredništvo portala Mladihr.hr